06 Februar 2016 09:34 tanjug.rs
Antifašistička liga argumentovano o smeni Hasanbegovića

Nakon što je "lovac na zločince" Efraim Zurof u ime Centra Simon Vizental iz Jerusalima uputio apel hrvatskoj vladi da smeni ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, oglasila se i Antifašistička liga Hrvatske, koja je iznela niz argumenata zbog čega Hasanbegović ne bi trebalo da bude ministar u vladi.

ZAGREB - Nakon što je "lovac na zločince" Efraim Zurof u ime Centra Simon Vizental iz Jerusalima uputio apel hrvatskoj vladi da smeni ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, oglasila se i Antifašistička liga Hrvatske, koja je iznela niz argumenata zbog čega Hasanbegović ne bi trebalo da bude ministar u vladi. 

U saopštnju Antifašističke lige se navodi da je Hasanbegović u više navrata posprdno govorio o „ideologiji ljudskih prava", pokazujući, za jednog građanina s akademskom titulom, neverovatno neznanje o modernim društvenim kretanjima i izraženu netrpeljivost prema zagovaranju ljudskih prava kao jedne protivdržavne  aktivnosti. 

U emisiji „Otvoreno", kako se navodi, izjavio je da je antifašizam floskula koja nema temelj u Ustavu RH. To, na žalost, pokazuje kontinuitet njegovog javnog i manje javnog delovanja i kao člana terorističke organizacije HOP (osnovane od Ante Pavelića) i kao predsednika mladeži proustaške stranke HČSP i kao predsednika Nadzornog odbora Počasnog blajburškog voda i kao istoričara čije izjave i tekstovi imaju malo veze s istinom ali puno s ostrašćenim revizionizmom koji opravdava ili negira ustaške zločine iz Drugog svjetskog rata." 

Hasanbegović je na portalu poklonika SS Handžar divizije, handzar.jimdo.com, veličao imama i SS oficira te divizije Huseina Đozu, koji u svom pismu Himleru, između ostalog, napisao: „Spremni smo položiti naše živote u borbi za velikog vođu Adolfa Hitlera i Novu Evopu".

O Đozi, inače bliskom saradniku Amin el Huseinija, jeruzalemskog muftije koji je osnovao Waffen SS Handžar diviziju, podržavao holokaust i nagovarao Hitlera da holokaust sprovede i u arapskim zemljama, Hasanbegović govori s divljenjem kao o jednoj od „najmarkantnijih i najzanimljivijih bošnjačkih ličnosti" koja se je suprotstavila, zajedno s SS Handžar divizijom, „zločinačkom delovanju različitih ustaničkih i odmetničkih grupa, koje su barem formalno sebe videle i kao deo savezničke ratne strane".

Ovakva izjava diskvalifikuje Hasanbegovića ne samo za funkciju ministra nego i kao relevantnog istoričara, navodi se u saopštenju i dodaje da pokazuje da njegova ideološka ostrašćenost i netrpeljivost nadilazi profesionalno poštenje.

Kad su počeli protesti protiv imenovanja Hasanbegovića za ministra, njegov intervju nestaje s portala Handžar divizije; umesto njega pojavljuje se poruka: „Šta tražite komunjare na ovoj stranici kad vam ovde nije mesto... hajte vi na vaše proteste a ovo je istorijski portal i nema veze s ministrom kulture. Hvala na poseti i pozdrav vam Za dom spremni". 

Međutim, ovaj intervju, ukazuje se, originalno se može naći u sarajevskom „Oslobođenju" od 2.11. 2013.; jedna od tema je i zahtev roditelja učenika osnovne škole u Goraždu da ta škola ne nosi ime Huseina Đoze. Hasanbegović s omalovažavanjem govori o tim „anonimnim roditeljima", iznosi svoj stav da bi i škole izvan Goražda trebalo da budu navane po Huseinu Đozi, a za sve okrivljuje „jeftini novinarski senzacionalizam koji poslovično truje javnost i potkopava temeljne vrednosti na kojima bi trebalo počivati društvo (..)".

Ovde se, dodaje se, radi upravo o temeljnim vrednostima na kojima bi trebalo da počiva hrvatsko društvo! Zabrinjavajuće je koje su to vrednosti za Hasanbegovića, posebno s obzirom na njegovu funkciju na koju je, po svemu sudeći, biran ne uuprkos  već upravo zbog svojih radikalnih stavova.

Konstatuje se i da program i postupci koje je Hasanbegović izneo i izveo posle postavljenja na mesto ministra kulture ne daju nadu da su njegove pređašnje izjave i tekstovi bili deo mladalačke zablude ili nešto izvučen iz konteksta.

Podseća se da on u svom programu  govori (Dnevni Avaz, 22. 1. 2016.) kao o „stvaranju nove nacionalne paradigme kojom će se nova Hrvatska konačno rasteretiti duhova prošlosti i uspostaviti jedan novi nacionalni obrazac koji će integrisati celu naciju i prekinuti ideološke sukobe". 

Podseća se i da je prvi praktični postupak novog ministra kulture bilo razrešenje članova Stručne komisije za neprofitne medije. Članovima Komisije mandat je trajao do oktobra ove godine, a razrešeni su bez ikakve procedure ili analize njihovog rada. Razrešenju je prethodilo pismo udruženja "U ime obitelji", s kojom je ministar blisko sarađivao, a u kojem ga se upozorava da pazi kome dodeljuje sredstva.

Kao drugi praktični postupak novog ministra kulture bila je smena Nataše Mataušić, direktorke Hrvatskog muzeja istorije, osobe čiji radovi i ostvarenja govore da bi bila ne samo bolji izbor za direktorku nego i bolji izbor za ministarku kulture da se po stručnosti i kompetenciji biralo. Međutim, javno se deklarirala kao antifašistkinja.

U Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, ređaju se masovni javni protesti protiv novog ministra kulture. Demonstriraju umetnici, novinari, antifašisti i velik broj ljudi čija je jedina povezanost da radikalizam Hasanbegovića i njegovo postavljenje doživljavaju kao ozbiljnu pretnju demokratskoj i pristojnoj Hrvatskoj", navedeno je, između ostalog, u opširnom saopštenju Antifaštičke lige Hrvatske

tanjug.rs