POŽEGA – Zahvaljujuci mladomu Požežaninu, 27-godišnjem Alenu Budaju, i njegovu zanimanju za povijest Židova u Požeštini, šira je javnost lani prvi put cula za Milivoja Ašnera (92), kojega se sumnjici da je, kao predstojnik redarstva u Požegi, pocinio ratni zlocin nad civilnim stanovništvom tijekom 1941. i 1942. godine. Budaj je svoj rodni grad posjetio i prije dva dana, zajedno s izvršnim direktorom Centra Simon Wiesenthal, Efraimom Zuroffom, koji je upravo na temelju Budajevih istraživanja o stradanju Židova i podnio kaznenu prijavu protiv Ašnera. Bio je to povod da saznamo nešto više o Budajevom istraživackom radu.

Prikupljanje dokumentacije o povijesti požeških Židova trajalo je punih sedam godina. Ja se nisam poceo baviti iskljucivo Ašnerom, nego sam najprije poceo istraživati povijest požeških Židova, od dolaska u Požeštinu u srednjem vijeku pa do njihovog doprinosa razvoju u gospodarstvu, kulturi i drugim segmentima ovoga grada. Naravno da sam, proucavajuci njihovu povijest, što je neizbježno, došao i do i holokausta. Vec kod prvih stranica arhivske grade došao sam do imena Milivoja Ašnera. Pitao sam se postoje li možda još osobe koje su prošle nekažnjeno zbog ratnih zlocina. Tada nisam ni slutio da cu uistinu jednog dana pronaci jednu živu osobu koja je prošla nekažnjeno. No, to se, jednostavno, dogodilo. Moj prijatelj Vlado jednoga me dana nazvao i rekao mi da se, prema njegovim informacijama, cini se, Milivoj Ašner vratio u Hrvatsku. Mislio sam da je to nekakva greška i da ima krivu informaciju. Medutim, ipak sam odlucio provjeriti. Doista sam utvrdio da je Ašner u Hrvatskoj i da je uistinu rijec o covjeku za kojega je Zemaljska komisija utvrdila da je pocinio ratni zlocin na prostoru Požege. Tada sam odlucio locirati gdje se on nalazi i prikupljenu dokumentaciju dostaviti dr.Zuroffu - prica nam Budaj.

ZLOCINI POZNATI JAVNOSTI
Zlocini Milivoja Ašnera, tvrdi dalje Budaj, poznati su u javnosti. Radi se o zlocinima mucenja i proganjanja ljudi, o pljacki Židova, Srba i Hrvata koji su bili osumnjiceni za komunizam, njihovim hapšenjima i dovodenju pred ustaške prijeke sudove, oznacavanju židovskim, odnosno srpskim znacima, što je bilo osobito ponižavajuce. Provodenje svih tih aktivnosti i mjera na koncu je dovodilo do toga da su Židovi bili i odvodeni u logore, iz kojih se poslije nisu vratili.

- Postoji dokument Zemaljske komisije za istraživanje ratnih zlocina, a koja je preko svoje ekipe, koja je 1945. godine u listopadu poslana ovamo u Požegu, utvrdila stanje i napisala jedan izvještaj. Na temelju toga izvještaja i iskaza svjedoka 1945. i 1946. godine, Milivoj Ašner je i službeno od te Zemaljske komisije tadašnje NR Hrvatske utvrden kao ratni zlocinac. Upravo je ta odluka trebala na neki nacin biti dokument ili dokaz prema kojem ce javno tužilaštvo pokrenuti proces protiv Ašnera. Rijec je o 150 žrtava, koje su nestale i ubijene, a što je utvrdila Zemaljska komisija. Ašner je, kao što svi znaju, još 1945. pobjegao izvan granica Hrvatske i cijelo se vrijeme nalazio u Klagenfurtu u Austriji - tvrdi Budaj.

TEST ZA HRVATSKU
On dodaje da su Ašnerovim progonima bili obuhvaceni i Srbi koji su se nalazili na podrucju grada Požege.

- Oni su protjerivani iz svojih domova putem sabirnih logora koje su vlasti Nezavisne Države Hrvatske ustanovile ovdje u Požegi, na podrucju Glisa. Tako je 26. kolovoza jedna grupa s oko 300-400 ljudi transportirana iz Bosne u Požegu, gdje su bili ubijeni. Na njih je bila otvorena vatra iz strojnica i puškomitraljeza i svi su bili ubijeni u jednoj noci. Drugog dana, 27. kolovoza, kotarska uprava Požege i ustaške vlasti proveli su istragu. Sedam visokih ustaških dužnosnika, medu kojima je bio i predstojnik gradskog redarstva Ašner, potpisalo je da je pobuna u logoru odlucno ugušena. Medutim, zna se da nikakve pobune nije bilo i da je ubojstvo tih ljudi izvršeno iz “cista mira”. Bili su ubijeni samo zbog toga što su bili druge nacionalnosti - kaže dalje Budaj.

On smatra da su, kada je rijec o slucaju Ašner, mnogi zakazali jer da nije tako, on danas ne bi bio u Klagenfurtu na staroj adresi, gdje je i prije živio.

- Na svu srecu, ratni zlocini ne zastarijevaju i unatoc svemu ocekujem da ce Ašner biti izrucen Hrvatskoj. a sudenje njemu bit ce test i za Hrvatsku - zakljucuje Budaj.


Glas slavonije, July 7, 2005