RIJEKA – Iako se ocekuje da ce tek svaki 20-ti od 60 tisuca austrijskih državljana što su nakon Drugog svjetskog rata protjerani iz Hrvatske podnijeti zahtjev za povratom svoje imovine, medu njima ce sigurno biti i Milivoj Ašner, koji na svojoj klagenfurtskoj adresi nosi ime Georg Aschner. »Svakako cu podnijeti zahtjev za povratom svoje imovine i vec sam poduzeo prve korake u tom pravcu. Tražim svoje vinograde, šume, polje i livade u Slavoniji«, kazao nam je Ašner kojeg smo nazvali telefonom u njegov stan u južnoj Austriji baš na dan kad je hrvatska ministrica pravosuda izvijestila javnost o parafiranju sporazuma s Austrijom o naknadi za imovinu oduzetu Nijemcima protjeranim u Austriju.
Ašner dodaje da je upravo on nasljednik vrijednih nekretnina u Slavoniji, medu kojima je i obiteljsko imanje za koje su se njegov otac i majka, kako nam se povjerio, »mucili cijeli život«. »Ne želim komunistima i pljackašima prepustiti imovinu koju su stvorili moji roditelji, a koju su nam oduzeli Josip Broz i komunisticka banda«, rezolutan je Ašner.
Dobro raspoloženi Ašner nije se libio teških rijeci i politickih ocjena. »Ne razumijem zašto novinari od Bosne i Hrvatske prave razlicite narode, iako su to sve cisti Hrvati. Tako mora i ostati, to mora ostati naše, milom ili silom«, ispricao nam je. Ni o sadašnjoj Sanaderovoj vladi nema osobito mišljenje. »Imamo Vladu koja ne vrijedi mnogo«, dodao je Ašner, koji jedino vjeruje u »jaku Hrvatsku«.
Bijeg iz Hrvatske
Ašner je od prošle godine u bijegu pred hrvatskim pravosudem, nakon što ga je hrvatski istražitelj Centra Simona Wiesenthala iz Jeruzalema Alen Budaj optužio da je u Drugom svjetskom ratu u Požegi, kao šef policije, pocinio ratne zlocine protiv židovskog i srpskog stanovništva, koje je deportirao u logore. Nakon što je Državno odvjetništvo dobilo Budajeve dokaze u srpnju prošle godine, slucaj je predan Odjelu za ratne zlocine Ravnateljstva policije, koje je trebalo prikupiti dodatne dokaze jer je procijenilo da Budajevi nisu dovoljni za procesuiranje. I dok je hrvatsko pravosude oklijevalo, Ašner je u meduvremenu zbrisao iz Hrvatske.
Sklonište je potražio u Klagenfurtu u Austriji, i to po drugi put u svoje 92 godine. I 1945. godine Ašner je, naime, ucinio isto, kada je nakon poraza svojih ustaša pobjegao u Klagenfurt u Austriji, gdje je dobio novi identitet, da bi se ranih devedesetih, nakon pobjede Tudmanovog HDZ-a, vratio u Hrvatsku. Austrija mu je dala utocište i državljanstvo iako su ga poslijeratne jugoslavenske komunisticke vlasti tražile zbog ratnih zlocina.
Znam što su moja prava
Upravo na temelju austrijskog državljanstva Ašner danas traži povrat svoje imovine, iako se njegov slucaj – bjegunca pred hrvatskim pravosudem zbog ratnih zlocina – nikako ne može poistovjetiti sa sudbinama desetaka tisuca Nijemaca koji su morali napustiti svoje kuce i otici u Austriju. No, Ašnera to ne brine puno. »Oni ionako nemaju nikakvih dokaza protiv mene. Pravnik sam po struci i znam što su moja prava. Ne dam svoje«, izricit je Ašner, koji je vec kontaktirao neke zagrebacke odvjetnike i »solidne ljude«, kako bi mu pomogli provesti njegov naum u djelo.
Ako u tome uspije, Ašner bi ponovno u svoje vlasništvo mogao vratiti nekretnine i zemljište, ali samo ako je ta imovina danas u vlasništvu države ili lokalne samouprave. U suprotnom, Ašner, osumnjiceni ratni zlocinac, mogao bi biti financijski obeštecen, iako ne u skladu s tržišnom vrijednošcu imovine, nego prema mogucnostima države. U tom dijelu Slavonije Ašnerovi su bili poznati kao bogati ljudi, a kod Daruvara cak postoji i toponim Ašnerova šuma.
Austrija odbila izrucenje
I danas se na web stranici hrvatskog MUP-a može naci tjeralica za Ašnerom, koju je zbog ratnog zlocina protiv civilnog stanovništva izdao Županijski sud u Požegi. Hrvatska je od Austrije zatražila Ašnerovo izrucenje, no Austrija je odbila izruciti svog državljanina, obecavši da ce mu suditi sama.
No, Alen Budaj, baš kao i njegov šef Efraim Zuroff, ne vjeruje puno u iskrenost Austrije. »Austrijsko obecanje da ce suditi Ašneru samo je blef, jer se ništa nece dogoditi. Oni jednostavno cekaju da priroda ucini svoje i da Ašner umre, kako bi izbjegli sudenje«, kazao nam je Budaj.
Mladi povjesnicar-amater iz Požege uvjeren je da bi Ašnera Austrija morala denaturalizirati – baš kao što to i Amerikanci ponekad cine sa »svojim« nacistickim zlocincima – jer je stekao drugi identitet i austrijsko državljanstvo na nelegalan nacin, prikrivši austrijskim vlastima da je tražen zbog ratnih zlocina. »On nece umrijeti i zlo mora biti kažnjeno«, kazao je Budaj i dodao da se nece zaustaviti dok Ašner ne dode pred lice pravde.
Novi list, 28.11.2005
|
