Akcija pod nazivom »Operacija: Posljednja prilika« pokrece se i u Madarskoj, Njemackoj i vjerojatno u Bjelorusiji.

ZAGREB – Za nekoliko tjedana u hrvatskim bi se dnevnim novinama trebao pojaviti oglas kojim se pozivaju gradani da za nagradu od deset tisuca eura dojave informacije koje ce pomoci otkrivanju živucih ratnih zlocinaca iz Drugog svjetskog rata. Akciju pod nazivom »Operacija: Posljednja prilika« organizira Centar Simona Wiesenthala, a osim u Hrvatskoj, u narednih šest mjeseci trebala bi se pokrenuti i u Madarskoj, Njemackoj i vjerojatno u Bjelorusiji.
– Ostalo je još vrlo malo vremena da te ljude dovedemo pred lice pravde. Oni su stari, a stari su i potencijalni svjedoci. Stoga, ako postoji šansa da ih se dovede na sudenje, onda je to moguce u naredne dvije ili tri godine. Smatram da ce nakon toga biti gotovo nemoguce, kazao nam je jucer Ephraim Zuroff, voditelj jeruzalemske podružnice Wiesenthalovog centra.
Na naše pitanjeje li razlog što inicijativu pokrecu i u Hrvatskoj to što vec imaju neke podatke o eventualnim ratnim zlocincima, voditelj jeruzalemske podružnice odgovara da je rijec o »pokušaju da dobijemo informacije koje inace ne bismo dobili«.
– Ljudi imaju podatke koje nam iz bilo kojeg razloga nisu dali, a definitivno je moguce da ce za deset tisuca eura to uciniti, objašnjava Zuroff.
Slicna akcija pokrenuta je vec u nekoliko europskih zemalja. Krenuli su u ljeto 2002. u Litvi, Latviji i Estoniji te u Ukrajini, a potom se proširili na Poljsku, Rumunjsku i Austriju. Zuroff istice da su u baltickim državama imali odlicne rezultate. Naime, tijekom 18 mjeseci od pocetka akcije, Centar je dobio dojave o 256 potencijalnih osumnjicenika za ratne zlocine. Nakon detaljne istrage, 55 imena ljudi iz Litve, Latvije i Ukrajine, za koje su smatrali da ih treba dodatno istražiti, predano je na daljnju istragu lokalnim tužiteljima u tim zemljama.
»Operaciju: Posljednja prilika« financira Zaklada Targum Shlishi iz Miamija i njezin osnivac Aryeh Rubin. U Centru razmišljaju i o tome da, ovisno o financijskim mogucnostima, pokrenu istu inicijativu u Južnoj Americi, odnosno zemljama poput Argentine, Cilea, Brazila i Paragvaja.

Podrška Gradanskog odbora za ljudska prava

Logisticku podršku za akciju Centra Simon Wiesenthal u Hrvatskoj ce pružiti Gradanski odbor za ljudska prava. Tom ce se odboru moci javljati ljudi s eventualnim informacijama o ratnim zlocincima iz Drugog svjetskog rata i to ne samo iz Hrvatske, nego i iz drugih zemalja regije.
– Imam osjecaj obveze prema onome što je Simon Wiesenthal radio i stoga smo pristali pomoci Centru u traženju i prikupljanju informacija, kazao nam je Zoran Pusic, predsjednik Gradanskog odbora. Pusic upozorava da je ipak rijec samo o prvim informacijama koje treba »vrlo oprezno i detaljno« provjeriti jer »podvale nisu rijetke«. Pusica ipak, kako sam kaže, danas više od podataka o ratnim zlocincima brine neotpornost mladih generacija prema idejama koje su prije šest desetljeca vodile u nacisticke ratne zlocine. »To je veliki problem svih zemalja u tranziciji, a posebno naše regije«, zakljucuje Pusic

Novi List