ŽELJKU BAGICU, LJUBI CESICU ROJSU, ŽELJKU DILBERU,
ANTI ŽONIJU MAKSANU I HRVOJU PETRACU ZABRANJEN ULAZAK
U EUROPSKU UNIJU
Petorica hrvatskih državljana dospjela su na popis
osoba kojima je zabranjen ulazak u zemlje clanice Europske
unije zbog sumnje da pomažu skrivanje osoba optuženih
za ratne zlocine, potvrdio je u srijedu u Sarajevu visoki
predstavnik za BiH Paddy Ashdown koji obnaša i dužnost
posebnog izaslanika EU-a.
Na konferenciji za novinstvo, sazvanoj kako bi se objavile
nove mjere koje medunarodna zajednica poduzima u naporima
da se svi haaški optuženici što prije privedu
pravdi, Ashdown je kazao kako su na "crnoj listi" EU-a
od 29. lipnja Željko Bagic, Ljubo Cesic, Željko
Dilber, Ante Maksan i Hrvoje Petrac.
Ashdown nije objasnio zbog cega se ova petorica konkretno
sumnjice, dodavši samo kako su uz njih zabranu ulaska
u Uniju dobili i bosanski Srbi Dragomir Keserovic, Dragan
Kijac, Milan Ninkovic, Velibor Ostojic, Branislav Puhalo,
Mirko Šarovic, Ratomir Spajic i Milan Zogovic. Sva ta
imena poznata su iz ratnog i poratnog razdoblja kao istaknuti
clanovi Srpske demokratske stranke (SDS) i bliski suradnici
njezina Radovana Karadžica. "Crna lista" Europske
unije trenutacno sadrži imena 27 osoba s prostora bivše
Jugoslavije.
- Ne znam tko je donio tu odluku, ni s kakvim obrazloženjem,
niti znam što im ta odluka znaci. No, ako me tom odlukom žele
optužiti za pomoc generalu Gotovini, kako bi me natjerali
da ga se javno odreknem, mogu im poruciti samo jedno: Uz
Antu sam javno stao, uz njega stojim danas, a stat cu i sutra
i uvijek, za razliku od nekih iz vlasti koji su se busali
u prsa dok im je general trebao, a sad bi ga se najradije
odrekli - kazao nam je Ante Maksan Žoni, ne uzbudujuci
se previše oko vijesti da mu je zabranjen ulazak u zemlje
EU-a. Nema se tu što više komentirati, vidjet cemo što
ce biti - zakljucio je Maksan, kojem su informaciju o zabrani
ulaska u zemlje EU-a javili prijatelji kad su je procitali
na teletekstu.
Ž
eljko Bagic, bivši savjetnik predsjednika Stjepana Mesica,
još uvijek se nalazi na godišnjem odmoru nakon što
je sporazumno raskinuo ugovor s Uredom predsjednika. Do njegova
komentara odluke da mu se zabrani ulazak u Europsku uniju
zbog pomaganja generalu Anti Gotovini nismo mogli doci, ali
smo ipak preko Ureda predsjednika mogli neslužbeno doznati
kako ce Bagic potražiti pravnu pomoc u obrani svojih
prava, buduci da smatra kako je sve radio u skladu sa zakonom.
Tumaci se kako je zabrana Bagiceva ulaska u EU donesena
na temelju medijskih špekulacija koje su ga povezivale
s Gotovinom, te da su to najobicnije izmišljotine i
manipulacije jednog dijela medija i politike.
S. ŠETKA, T. KLAUŠKI
OPERACIJA "POSLJEDNJA PRILIKA" CENTRA
SIMON WIESENTHAL
Zuroff: Milivoj Ašner povezan je sa zlocinima u vrijeme NDH
ZAGREB - Operacija Posljednja prilika Centra "Simon
Wiesenthal" iz Jeruzalema, u kojoj se nudilo deset tisuca
dolara za informacije koje ce dovesti do uhicenja zlocinaca
iz Drugog svjetskog rata, dala je rezultata i u Hrvatskoj.
Otkrivene su dvije osobe povezane sa zlocinima u doba NDH,
jedan od njih je Milivoj Ašner, dok se identitet druge
osobe još provjerava.
Milivoj Ašner, Nijemac iz Požege, roden je 1913.
godine i za vrijeme NDH nalazio se na dužnosti zapovjednika
policije u Požegi. S tog mjesta povukao ga je Eugen
Dido Kvaternik polovicom 1942. godine, navodno zbog afere
sa židovskim zlatom. Nakon rata zarobljen je na Bleiburgu,
ali uspio je pobjeci i nastaniti se u Austriji. Krajem devedesetih
godina pojavljuje se u Hrvatskoj, osniva Izvornu hrvatsku
seljacku stranku i najavljuje osnivanje obrtnicke banke.
Danas živi u Daruvaru.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajic najavio je u srijedu,
primajuci kompletan dosje o Ašneru iz ruku lovca na
zlocince Ephraima Zuroffa, hitno procesuiranje tog slucaja.
Isto je obecao i predsjednik Stjepan Mesic s kojim se Zuroff
sastao rano ujutro, prije nego što je na konferenciji
za novinare objavio identitet Milivoja Ašnera.
Podaci o Ašneru baziraju se na iskazu njegove osobne
tajnice Viktorije Kir koja danas živi u Požegi.
Svoje svjedocenje o dogadajima iz 1941. godine dala je u
publikaciji Kronologija dogadaja u Požeškoj kotlini
1941. godine i ona bi, po Zuroffovim rijecima, mogla biti
jedan od kljucnih svjedoka protiv Ašnera. Njegov potpis
nalazi se i na naredbi za protjerivanje 28 Židova iz
njihovih stanova u Požegi, 11. listopada 1941. godine,
kao i na potvrdi o zapljeni imovine Valerije Moskovitz.
Slobodna
Dalmacija |
