23.06.2004 | 21:26  
  Za informacije o nacistickim zlocincima 10 tisuca dolara
 
 

Objavom oglasa u novom Globusu i u Hrvatskoj je pocela operacija "Posljednja šansa". U toj akciji Centar Simona Wiesenthala nudi 10.000 $ za informacije koje bi dovele do kaznenog progona osoba koje su pocinile nacisticke zlocine u II. svjetskom ratu.

piše: Igor Vukic

Akcija službeno pocinje 30. lipnja, a dotad ce biti objavljeno kome i kako treba dostaviti podatke. Iste akcije vec su provedene u drugim europskim zemljama. "Posljednjom šansom" u Litvi su od 2002. otkrivene 174 osobe koje bi mogle biti osumnjicene za ratne zlocine. U Latviji je pronadeno 37 sumnjivaca. Prema podacima Wiesenthalova centra, pojacan pritisak za progon nacistickih zlocinaca doveo je u posljednjih godinu dana do šest sudskih presuda, pet u SAD-u i jedne u Njemackoj. Podignuto je 12 optužnica (pet u SAD-u, tri u Kanadi, dvije u Njemackoj i po jedna u Italiji i Litvi), a otvoreno je 166 novih istraga.

Ivan Fumic, predsjednik Saveza antifašistickih boraca Hrvatske, ne vjeruje da ce akcija u Hrvatskoj donijeti nova otkrica. Pozdravlja napore za utvrdivanjem povijesnih cinjenica, no smatra da su sudenje i presuda Dinku Šakicu, jednom od zapovjednika jasenovackog logora, posljednji sudski proces koji je voden protiv ustaša. "Da znamo za nekog potencijalnog zlocinca, vec bismo ga odavno prijavili", kaže Fumic.

Wiesenthalov centar predao je još potkraj devedesetih Hrvatskoj dosjee sa sumnjama protiv Šakiceve žene Nade, Bracanina Mirka Eterovica te Ive Rojnice, ratnog zapovjednika Dubrovnika. Podatke o Rojnici direktor centra Efraim Zuroff dao je osobno i predsjedniku Mesicu 2000., za njegova posjeta Jeruzalemu, a Mesic ga je proslijedio tadašnjem glavnom tužitelju Radovanu Ortynskom.

Kraj Drugog svjetskog rata

MUP je pokrenuo neke obrade prema tim podacima, ali je, primjerice, u slucaju Mirka Eterovica utvrdeno da nisu postojali logori koji se navode u dosjeu. Eterovic je radio u nekoliko ministarstava NDH, a poslije rata skrasio se u Argentini. Fumic kaže da nije postojala prava volja da se istraže ti slucajevi. "Možda je i bolje tako. Drugi bi svjetski rat, zapravo, jednom trebalo završiti", zakljucio je Fumic.

 

dnevnik.com