|
piše
Vuk ÐURICIC
IZRUCENJE PA PRITVOR Prihvati li sud u Poegi
zahtjev Dravnog odvjetništva, Hrvatska ce od Austrije
zatraiti izrucenje bivšeg ustaškog dunosnika
koji se smatra odgovornim za teror nad civilnim stanovništvom.
Nakon višemjesecne opsene istrage u kojoj je sudjelovao
i MUP-ov Odjel za ratne zlocine, Dravno odvjetništvo
je, temeljem prikupljene dokumentacije i iskaza svjedoka, prije
nekoliko dana istranom sucu upanijskog suda u Poegi
odaslalo zahtjev(broj:K-DO-5/05-2) za pokretanje istrage protiv
bivšeg ustaškog dunosnika Milivoja Aschnera
koji je od pocetka svibnja 1941. godine pa do kraja veljace
1942. godine bio predstojnik Gradskog redarstva, odnosno šef
ustaške policije u Poegi.
Na udaru Srbi i idovi
Aschner je u navedenom razdoblju, suprotno nacelim
i odredbama Konvencije (IV) o zakonima i obicajima rata na
kopnu iz 1907. godine, provodio i naredivao provodenje rasnih
zakona, zakona o vjerskoj nejednakosti i zakonskih odredbi
protiv "nepocudnih i pogibeljnih osoba". Bivši šef
ustaške policije u Poegi, koji je i osobno sudjelovao
u zlostavljanjima, temeljem ustaških zakona naredivao
je hapšenja gradana srpske nacionalnosti i idova,
preuzimao transporte uhicenika srpske nacionalnosti i odlucivao
o njihovu slanju u logor Poega, te donosio odluke o iseljavanju idovskih
obitelji iz njihovih kuca i stanova.
Nepobitno je utvdeno da je Aschner 26. kolovoza
1941. godine, kao šef ustaške policije u Poegi,
preuzeo i u logor u Poegi proslijedio "transport" u
kojemu je bilo oko 600 grkokatolickih itelja (Srbi iz
Dervente) koje je ustaška vlast uhitila iskljucivo zbog
njihove vjerske pripadnosti. Zatoceni Srbi su predani zapovjedniku
ustaškog logora Emilu Klaicu nakon cega su ustaše
istog dana inscenirali pobunu zatocenika i tom prilikom pobili
358 uhicenih Srba koje im je samo nekoliko sati ranije dopremio
Aschner.
Osim navedenog zlocina, Aschnera se tereti i za zlodjelo pocinjeno
16. listopada 1941. godine. Naime, toga je dana, provodeci
u djelo zakonske odredbe o "zaštiti arijevske krvi
i casti hrvatskog naroda" i zakonske odredbe o "rasnoj
pripadnosti", donio odluku kojom se nareduje iseljavanje
28 idovskih obitelji iz njihovih kuca i stanova. Ustaška
vlast je idovima, naravno, oduzela svu pokrenu i nepokretnu
imovinu, a nakon što ih je privremeno "smjestila" u
stracarama na podrucju tzv. Ciglane, krajem 1941. godine ih
je otpremila u logore Jasenovac i Ðakovo, nakon cega im
se gubi svaki trag. Prema do sad prikupljenim podacima Aschner
je tada u smrt odaslao: Ceciliju Kohn, Faniku i Bertu Krausz,
Olgu Pollak, Rikarda Popera, Imbru Pollaka, Ceciliju Roth,
Helenu Steiner, Samuela Spitzera, Fridu i Lea Steinera, Josipa
Ungara, Milana Binenfelda, Marka Bachracha, Vilka Brauna, Milana
Hassa, Juliju Kohn, Eugena i Vatroslava, Lea Steinera, Šandora
i Samuela, Juliusa Dajca, Milana Starka, Adolfa Šorša,
Jelku Minz, Ruu Bauer...
U istranom zahtjevu Dravnog odvjetništva navodi
se da je Aschner u razdoblju od 19. do 22. prosinca 1941. godine
naredio i hapšenje 19 Poeana pod sumnjom da
su komunisti. U zatvoru su proveli oko mjesec dana, a kad nakon
zvjerskog mucenja i psihickog zlostavljanja nisu priznali da
su komunisti, samoinicijativno ih je predao Prijekom sudu koji
ih je, osim jednoga koji je bio osuden na dvije godine robije,
oslobodio zbog nedostatka dokaza. Bivši šef ustaške
policije u Poegi je tijekom studenoga 1941. godine, zajedno
s ustaškim logornikom Krešimirom Kišpaticem,
sudjelovao i u zlostavljanju i pljacki dr. Artura Horvata.
Aschner i Kišpatic su iz njegove kuce uzimali i zadrali
vrednije predmete, iivljavajuci se pritom nad vec fizicki
i psihicki oboljelim dr. Horvatom.
Pljackanje stanovništva
Dakle, Milivoj Aschner je, kako stoji u istranom zahtjevu,
kao zapovjednik ustaške policije u Poegi, kršeci
odredbe medunarodnog prava za vrijeme rata, naredivao i provodio
naredbe o mucenju civilnog stanovništva, provodio iseljavanja,
primjenjivao mjere zastrašivanja i terora, provodio lišavanje
prava na propisno i nepristrano sudenje, te pljackao imovinu
stanovništva. Temeljem navedenog Dravno odvjetništvo
Aschnera tereti da je pocinio najtee kazneno djelo protiv
covjecnosti i medunarodnog prava, ratni zlocin protiv civilnog
stanovništva.
S obzirom na cinjenicu da su, kako se navodi, okolnosti izvršenja
kaznenog djela posebno teške, Dravno odvjetništvo
smatra da bi Aschneru trebalo odrediti pritvor. Odluku o tome,
kao i o pokretanju postupka, odnosno sudenju Aschneru za ratni
zlocin trebao bi uskori donijeti istrani sudac upanijskog
suda u Poegi. Ako istrani sudac prihvati zahtjeve
Dravnog odvjetništva, RH ce nakon toga od Austrije
morati zatraiti njegovo izrucenje. Naime, Aschner je
nakon nestanka tzv. NDH pa sve do 1991. godine, kad se sa suprugom
vratio u Daruvar, ivio u Austriji, preciznije u Klagenfurtu
gdje se, nakon bijega iz Hrvatske pocetkom srpnja prošle
godine, i danas nalazi, što je slubeno provjereno
i potvrdeno.
URL: http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp?url=/20050406/temedana02.asp
|
|