(Ne)procesuira nj a ratnih zlo c inaca iz vremena NDH pred hrvatskim pravosudem

Hrvatska ce u EU kad osudi sve ratne zlocince

Aktivna uloga Milivoja A š nera u "prakticnim" mjerama rje š enja " srpskog " pitanja u gradu Po ž egi i kotaru po ž e š kom, nezaobilazan je segment u sagledavanju zlo c ina koji je nad po ž e š kim Srbima po c injen u vremenskom razdoblju 1941 – 1942. A š ner od samog po c etka sudjeluje u progonu po ž e š kih Srba: ozna c avaju c i ih poni ž avaju c im oznakama bijele boje s natpisom " PRAVOSLAVAC " ; postavljaju c i povjerenike u srpske prodavnice, vinograde, ku c e i posjede iz kojih su Srbi istjerivani. I sam se s porodicom useljava u vilu predsjednika Srpske pravoslavne opš tine po ž e š ke dr Gojka Grujica, koji je s porodicom protjeran u Srbiju. U zatvoru pod A š nerovim rukovodstvom srpski gra d ani su zlostavljani, privo d eni pred usta š ke pokretne prijeke sudove, no c u odvo d eni izvan grada, te ubijani u š umi i na srpskom pravoslavnom groblju. Po svjedo c enju arhijerejskog namjesnika po ž e š kog pokojnog Milenka Zjalica, protjeranog u Srbiju, za A š nerovog mandata rije š eno je tzv. " srpsko pitanje " u Po ž e š koj kotlini na najsuroviji mogu c i na c in

piše: Mirjana Miljanovic

To što je haški optuženik Ante Gotovina još uvijek na slobodi, nije jedini razlog (iako se to tako želi prikazati) zbog kojeg Hrvatska još uvijek nije postala jedna od "zvjezdica" Evropske unije. Osim što Gotovinu po svaku cijenu želi vidjeti u Ševeningenu, Evropa od Hrvatske zahtijeva da se suoci sa svim ratnim zlocinima pa tako i onim pocinjenim u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH).

Eklatantan primjer slabosti i neodlu c nosti hrvatskoga represivnog s istem a da to i uradi jeste slucaj Milivoja Ašnera, "upravitelja Predstojništva gradskog redarstva u Požegi" u razdoblju 1941 – 1942. godine, osumnjicenog da je tokom Drugog svjetskog rata u tom gradu pocinio ratni zlocin genocidnih razmjera. Trenutno su u Hrvatskoj otvorena dva slucaja nacistickih zlocina iz Drugog svjetskog rata. Jedan od njih je i Ašnerov. Na "rješavanju" ovog slucaja tamošnji pravosudni organi, medutim, brojnim opstrukcijama pokazali su da ne postoji istinska volja suocavanja sa ratnim zlocinima iz vremena NDH. Ovakvo ponašanje negativno je odjeknulo u medunarodnoj javnosti. Vodeci se cinjenicom da ratni zlocini ne zastarijevaju, E vropa jednostavno nece da toleriše ovakve opstrukcije i to je "debeli" razlog zbog kojeg se Hrvatska vec dugo nije pomakla sa mrtve tacke na svom "evropskom putu".

Vjerovatno shvativši da se ovakvim porukama sa zapada nije dobro igrati, hrvatsko Državno odvjetništvo je prije nekoliko dana napokon, nakon više od devet mjeseci od pokretanja ovog slucaja, istražnom sucu Županijskog suda u Požegi poslalo zahtjev za pokretanje istrage protiv Milivoja Ašnera. To bi naposljetku trebalo da dovede i do toga da Hrvatska zatraži Ašnerovu ekstradiciju od Austrije, u koju je ovaj "pred nosom" hrvatskih organa vlasti pobjegao saznavši sredinom prošle godine da njegova jeziva ratna prošlost više nije tajna. Ašner je iz Daruvara, u kojem je živio, pobjegao za Klagenfurt poslije podne istoga dana kada je Centar Simona Vizentala ( SWC ) iz Izraela hrvatskim pravosudnim organima predao dokumentaciju protiv njega. To mu je pošlo za rukom uprkos garanciji Državnog odvjetni š tva Republike Hrvatske da ce osumnjiceni biti zadržan u mjestu prebivali š ta. Nije ga cak ni policija saslušala.

"Posljednja prilika" u traženju pravde

Centar "Simon Vizental" je ugledna jevrejska nevladina organizacija iz Jerusalima posvecena ocuvanju sjecanja na holokaust. Centar je osnovan 1977. godine, ima podružnice u cijelome svijetu, a nosi ime beckog arhitekte koji je, preživjevši u trinaest nacistickih logora, posvetio život traženju pravde, te odveo pred sud više od 1.100 nacista. U okviru svojih aktivnosti, Centar je 2002. godine pokrenuo akciju pod nazivom "Posljednja prilika" (aludira se na starost zlocinaca pa je tako sada posljednja šansa da se oni kazne). Akcija je prvo pokrenuta u Litvaniji, Letoniji, Estoniji i Ukrajini, proširila se na Poljsku i Austriju, a zatim i na Hrvatsku . U Hrvatskoj je akcija "Posljednja prilika" zapocela 30. juna prošle godine, kada je SWC hrvatskom pravosudu predao obimnu dokumentaciju o Milivoju Ašneru. Dokumentacija je tada ocijenjena kao nedovoljna za pokretanje sudskog postupka, pa se u istragu ukljucilo Odjeljenje za ratne zlocine hrvatske policije.

Prilikom predaje dokumentacije koja tereti Ašnera za ratne zlocine, kako saznaje Patriot , izvr š ni direktor jerusalimskog SWC -a dr Efraim Zurof i predsjednik Gra d anskog odbora za ljudska prava iz Zagreba prof. dr Zoran Pusi c o slucaju su detaljno upoznali i predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi c a. Mesic je tada dao punu s a glasnost za po c etak operacije " Poljednja prilika " u Hrvatskoj, a da t e su i garancije hitnog postupanja. Prema našim saznanjima, hrvatski predsjednik se, kao biv š i sud ija u Orahovici, zgrozio nad te ž inom inkriminacija u slu c aju osumnji c enog Milivoja A š nera, te je licno obecao da Ašner nece napustiti zemlju. Istu garanciju je dao i glavni dr ž avni odvjetnik u Hrvatskoj Mladen Baji c kada mu je predana kompletna dokumentacija o ovom slu c aju. Medutim, u prkos svim visokim garancijama i javno da nim najavama o hitnom postupku u ovom slucaju, to se ipak dogodilo. Ašner se jednostavno bez ikakvih problema iz Daruvara, u kojem je do tada živio, "preselio" u Klagenfurt , gdje ima privatni stan.

Nakon tog debakla, slu c aj je preuzelo Dr ž avno odvjetni š tvo, u ime ove institucije zamjenik glavnog dr ž avnog odvjetnika Slavko Zadnik. Odvjetništvo je nastavilo sa slu ž benom istragom preko nadle ž nih policijskih slu ž bi.

Nakon višemjesecne provjere prikupljene dokumentacije koja tereti Ašnera, hrvatsko Državno odvjetništvo je, piše i splitska Slobodna Dalmacija od 6. aprila ove godine, ustvrdilo da je on ratni zlocinac.

Zlocini

Milivoj Ašner, iz Požege, roden je 1913. godine. Nakon Drugog svjetskog rata zarobljen je na Blajburgu, odakle uspijeva pobjeci u Austriju, gdje živi do pocetka raspada bivše SFRJ. Ratnim zlo c incem proglasila ga je Zemaljska komisija za istra ž ivanje ratnih zlo c ina Narodne Republike Hrvatske 1946. godine. Krajem devedesetih godina on se vraca u Hrvatsku. Bez obzira na svoje godine i sumnjivu prošlost, u toj zemlji je 2000. godine osnovao Izvornu hrvatsku seljacku stranku, ciji je predsjednik. Dokumentacija koju je SWC prikupio svjedoci da je A š ner odgovoran za progone velikog broja ljudi u Po ž egi za vrijeme tzv. NDH, kada je kao predstojnik Predstojni š tva gradskog redarstva, a zatim i upravnik po ž eš ke ispostave usta š kog Ž upskog redarstva Velike ž upe Livac-Zapolje po c inio zlo c ine genocidnih razmjera: sprovode c i rasne zakone nad jevrejskim gra d anima, nemilosrdno progone c i Srbe, slobodoljubive Hrvate i ostale hrvatske gra d ane. Protjerivanje, plja c ka, zlostavljanje, privo d enje pred prijeke sudove, masovna ub i stva, deportacije u logore smrti – samo su jedan dio ratnih zlo c ina u kojima je Milivoj A š ner imao zna c ajnu ulogu: kao izvr š i lac , naredbodavac i aktivni s a u c esnik. Sve ove optužbe, kako saznaje Patriot , u potpunosti su dokumen tovane i potkrijepljene svjedo c anstvima.

Usta š ki koncentraci oni i tranzitni logor u Po ž egi za slavonske Srbe i srpsko stanovni š tvo deport ov ano iz Bosne, kao i za Slovence protjerane iz Slovenije od strane njema c ke vojske, po c eo je raditi 9. jula 1941. U logoru su se neprestano doga d ala maltretiranja i mu c enja srpskih zatvorenika, c ak i pravoslavnih sve š tenika, prije nego š to su se u s a radnji s Nijemcima v oz ovima otpremali prema Srbiji. Prije toga su im usta š e oduzele sve š to su imali uza se. U no c i 26. na 27. avgust 1941. po c injen je stra š an pokolj srpskih logora š a. Usta š a su u jednoj no c i ubile preko 400 srpskih civila, me d u njima c ak i staraca i djece. Sa sedmoricom visokih usta š kih funkcionera Milivoj A š ner odmah po masakru potpisuje izvje š taj u kojem se nadle ž no tijelo izvje štava kako je "ugu š enje pobune bilo odlu c no i potrebno"! Zapravo, istina je da nikakve pobune nije bilo i da su usta š e hladnokrvno pobile te ljude samo zato jer su, po usta š koj terminologiji, pripadali ni ž e vrijednom narodu, koji je po njihovom ideolo š kom programu valjalo u potpunosti uni š titi.

Aktivna uloga Milivoja A š nera u "prakticnim" mjerama rje š enja " srpskog " pitanja u gradu Po ž egi i kotaru po ž e š kom, nezaobilazan je segment u sagledavanju zlo c ina koji je nad po ž e š kim Srbima po c injen u vremenskom razdoblju 1941 – 1942. A š ner od samog po c etka sudjeluje u progonu po ž e š kih Srba: ozna c avaju c i ih poni ž avaju c im oznakama bijele boje s natpisom " PRAVOSLAVAC " ; postavljaju c i povjerenike u srpske prodavnice, vinograde, ku c e i posjede iz kojih su Srbi istjerivani. I sam se s porodicom useljava u vilu predsjednika Srpske pravoslavne opš tine po ž e š ke dr Gojka Grujica, koji je s porodicom protjeran u Srbiju. U zatvoru pod A š nerovim rukovodstvom srpski gra d ani su zlostavljani, privo d eni pred usta š ke pokretne prijeke sudove, no c u odvo d eni izvan grada, te ubijani u š umi i na srpskom pravoslavnom groblju. Po svjedo c enju arhijerejskog namjesnika po ž e š kog pokojnog Milenka Zjalica, koji je tada protjeran u Srbiju, za A š nerovog mandata rije š eno je tzv. " srpsko pitanje " u Po ž e š koj kotlini na najsuroviji mogu c i na c in, tako š to je uz poru š eni parohijalni hram sv. Georgija (1846), novu 1942. godinu do c ekalo svega 5% predratnih Srba grada Po ž ege od njih 1.300, dok su svi ostali ili pobijeni, ili prisilno iseljeni u Srbiju. Tim iseljenim Srbima dobro su bile poznate specijalne A š nerove propusnice za prisilni odlazak u Srbiju, koje su zapravo bile dokumenti izdavani isklju c ivo u svrhu etni c kog c i šc enja.

Opstrukcije

Ali, bez obzira na to što su sve ove inkriminacije potkrijepljene dokumentima i svjedocenjima preživjelih u junu prošle godine predane Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, što je izvr š ena i nezavisna dopuna dosijea od strane zamjenika glavnog državnog odvjetnika Slavka Zadnika i Odjela za ratne zlo c ine hrvatske policije, što su ispitani svi dostupni svjedoci i potvr d ena vjerodostojnost svih dokumenata, na rješavanje slucaja neshvatljivo se dugo ceka.

Dr Zoran Pusic je 19. oktobra 2004. Dr ž avnom odvjetni š tvu slu ž beno podnio i nadopunu prijave s novom dokumentacijom i izjavama svjedoka. Zamjenik državnog odvjetnika Slavko Zadnik još prije toga, 29. septembra 2004. u 725. broju zagreba c kog n ed elj nika Globus , izjavio je da c e se u kratkom roku podi c i optu ž nica protiv A š nera i tra ž iti od austrijskih vlasti njegovo izru c enje. Isto obecanje je i Mladen Baji c, glavni državni odvjetnik, ponovio dr Zurofu prilikom njegove ponovljene posjete Glavnom dr ž avnom odvjetni š tvu 16. novembra 2004. Koliko se u cijelom slucaju odugovlacilo, pokazuje i vijest zagrebackog Jutarnjeg lista od 28. januara 2005. godine, koji je prenio informaciju dobijenu iz Drž avnog odvjetni š tva da c e se za 15 dana podi c i optu ž nica i zatra ž iti od Austrije izru c enje Ašnera. Ni tada ništa nije riješeno. U c etvrtak 10. februara 2005. dr Pusi c lic no je razgovarao sa Baji c em, koji mu je tom pr ilikom potvr dio da je slu c aj preba c en u Po ž egu i da c e se tamo pokrenuti podizanje optu ž nice sa zahtjevom za ekstradikciju.

Kako naš list saznaje, prilikom susreta predstavnika jerusalimskog SWC-a sapredsjednikom Republike Hrvatske na promociji knjige Au švic u prostorijama Nacionalne i sveu c ili š ne knji ž n ice u Zagrebu 25. februara 2005, Stjepan Mesi c je potvrdio je da je slu c aj u procesu.

Ali, bez obzira i na visoke garancije da ce doci do podizanja optužnice protiv Ašnera, to još nije uradeno.

S obzirom na cinjenicu da je Ašner vec u 92. godini života, potpuno je jasno da se to, ukoliko se istinski slucaj želi procesuirati, mora desiti u najkracem roku. I nije cudo što se predstavnici SWC-a zalažu da se proces maksimalno ubrza. Oni upozoravaju i na cinjenicu da je to neophodno i zbog visoke starosne dobi svjedoka koji c e svjedo c iti o Ašnerovim zlodjelima. Kako saznajemo, sedmicu dana nakon razotkrivanja ovog ratnog zlo c inca, u Zagrebu je umrla Zdenka Spitzer (ro d . Davidovi c ), svjedokinja koja je pre ž ivjela usta š ki teror za vrijeme A š nerove po ž e š ke "slu ž be".

Na kraju krajeva, skoro rješavanje ovog slucaja potrebno je i Hrvatskoj ukoliko konkretnim potezima namjerava popraviti svoj ugled u svijetu. Opstruisanjem procesuiranja ljudi koji su po c inili ratne zlo c ine na njenoj teritoriji, to joj nece poci za rukom. Potpuno je irelevantno da li se zlocin dogodio prije jedne ili š est decenija.

________________________________

SWC kritikuje Hrvatsku

Za razliku od svojih hrvatskih kolega, koji nisu sprijecili Ašnera da napusti zemlju, a ustrijska policija locirala je Milivoja A š nera na svojoj teritoriji i ispitala ga.

Po rije c ima portparola Austrijske ambasade u V a š ingtonu Johana Satlera u izjavi da t oj 24. januara 2005 , koju su prenijele ameri c ke novine The Miami Herald, The Fortwayne i The Jewish World Review, – hrvatske vlasti nisu još ni na koji na c in slu ž beno kontaktirale s austrijskim vlastima, niti su predale ikakvu relevantnu dokumentaciju kojom bi bila omogu c ena kriminalisti c ka istraga u slucaju " A š ner " , pa se u zainteresovanim krugovima ve c po c inje stvarati utisak kako se hrvatska strana tvrdokorno ne ž eli suo c iti s usta š kim ratnim zlo c inima i da smatra kako je za nju knjiga usta š kih ratnih zlo c ina kona c no c vrsto zaklopljena sa slu c ajem upravnika usta š kog koncentracionog logora Jasenovac Dinka Š aki c a.

Ali, i na ovom slucaju pokazalo se da hrvatsko pravosu d e ve c godinama ko c i procese protiv fa š isti c kih ratnih zlo c inaca iz doba tzv. NDH. Dinko Š aki c na su d enju 1998. godine nije bio osu d en za zlocin genocida, ve c samo za ratni zlo c in prema civilnom stanovni š tvu.

Tako d e, skandalozno je da je Ž upanijsko dr ž avno odvjetni š tvo u Zagrebu po c etkom 1999. godine odbacilo tu ž bu protiv Nade Š aki c , zloglasne stra ž arke u usta š kom koncentracionom logoru Stara Gradi š ka, uprkos brojnim vjerodostojnim svjedocima, te š ko inkriminiraju c oj dokumentaciji i notornoj c injenici da je u najkra c em roku izru c ena iz Argentine te odmah u Hrvatskoj stavljena u pritvor. Iako je zatra ž ena obnova procesa uz dodatne nove svjedoke i dokumente, slu c aj Nade Š aki c nikada nije ponovo aktiviran.

Iz slu ž benog godi š njeg izvje š taja SWC-a iz avgusta 2004. godine, vidljivo je da Republika Hrvatska jo š od 2001. ne c ini dovoljne napore za progon i procesuiranje ratnih zlo c inaca iz perioda usta š ke strahovlade. Dokazuje to i komparativna statistika razli c itih dr ž ava, u kojoj se relevantno ocjenjuje njihova kooperativnost te spremnost na pravosudni progon i procesuiranje nacisti c kih zlo c inaca u periodu 2001 – 2004.

Hrvatska je s a radnja i spremnost ocijenjena slabom ocjenom i svrstana u" D " kategoriju (Insufficient and/or Unsuccessful Efforts), š to predstavlja nedovoljne napore i bezuspje š ne poku š aje, koji rezultuju neuspjehom i kona c nim prekidom svih napora za progonom, bez obzira na svu opravdanost i dokumentovanost pojedinog slu c aja.

________________________________

Globus Globus (br. 725, od 29. semptembra 2004. godine) : Slavko Zadnik, zamjenik glavnog državnog odvjetnika: U slucaju " Ašner " ima elemenata ratnog zlocina

Do danas nitko od nadležnih tijela nije razgovarao s Milivojem Ašnerom, a hrvatskoj policiji on je nedostupan, odgovorio nam je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Slavko Zadnik na pitanje znaju li gdje je Ašner i zašto još nije dostupan hrvatskim pravosudnim organima.

Objasnio je kako su u slucaju " Ašner " još u tijeku predistražne radnje, koje ukljucuju informativne razgovore sa svjedocima i provjeru autenticnosti dokumentacije iz razlicitih arhiva koja ga tereti za zlocine pocinjene u Požegi tijekom 1941. i 1942. godine.
" Dosad su obavljeni obavijesni razgovori s dvadesetak svjedoka i provjereni relevantni dokumenti, medu kojima je i odluka Državne komisije za utvrdivanje ratnih zlocina iz Drugog svjetskog rata koja dokazuje da je Milivoj Ašner pocinio ratni zlocin. Iako je nedvojbeno utvrdeno da u slucaju ‘ Ašner' ima elemenata ratnog zlocina, još se provjerava za što je sve u to vrijeme bio nadležan i koje je sve aktivnosti provodio. Kad završimo s predistražnim radnjama, slucaj cemo najvjerojatnije prepustiti nadležnom Državnom odvjetništvu u Požegi, koje može pokrenuti istražni postupak i zatražiti izdavanje naloga za Ašnerovo izrucenje, ako on tada ne bude dostupan", istaknuo je Zadnik. On ocekuje da ce predistražni postupak završiti u iduca dva mjeseca. Prošlog utorka Državnom odvjetništvu predano je više od 60 stranica novih dokumenata koji terete Ašnera za navodne zlocine nad Židovima i Srbima. Medu dokumentima su i imena trojice svjedoka koji su bili maltretirani u požeškoj policijskoj postaji koju je tada vodio Milivoj Ašner. Zadnik je najavio kako ce Državno odvjetništvo ovaj tjedan organizirati sastanak s policijom i uruciti joj nove dokumente, da se provjeri i njihova autenticnost: "Nakon toga vidjet cemo cime sve raspolažemo i onda ce se odluciti, ako bude dovoljno dokaza, ide li se u kazneni postupak ili ne."

________________________________

Globus Globus (br. 725, od 29. semptembra 2004. godine) : Efraim Zuroff,
direktor Centra Simona Wiesenthala: Ovo je test za hrvatsku Vladu

Holokaust je izvršen u Hrvatskoj i povijest se ne može osporiti, više je puta istaknuo Efraim Zuroff, direktor Centra Simona Wiesenthala, koji je pokrenuo akciju "Posljednja šansa".

Punu potporu akciji hvatanja nacistickih zlocinaca dao je i predsjednik Stjepan Mesic.
" Procesuiranje ratnih zlocinaca iz Drugog svjetskog rata test je za svaku vladu. One vlade koje se žele suociti sa svojom prošlošcu i ispricati se za zlocine pokazuju najviši stupanj demokraticnosti i razvoja", rekao je Zuroff Globusu . One mogu osigurati da nadležna tijela provjere dokumente, ispitaju svjedoke, nesmetano provedu istrage....

Ipak, podaci o neprocesuiranim mogucim pociniteljima ratnih zlocina u Drugom svjetskom ratu porazni su. Naime, prema informacijama Centra Simona Wiesenthala, u svijetu postoje još tisuce neprocesuiranih osoba. U Hrvatskoj se, naime, provjeravaju aktivnosti Milivoja Ašnera, kao i još jednog moguceg pocinitelja ratnih zlocina za vrijeme Drugog svjetskog rata. Direktor Wiesenthalova centra Efraim Zuroff nedavno je u hrvatskim medijima rekao da je nezadovoljan brzinom kojom Hrvatska procesuira ratne zlocince.

Operacija "Posljednja šansa" pocela je u baltickim zemljama, u kojima je bilo najviše žrtava holokausta u Europi. U Estoniji, Latviji i Litvi, naime, nisu stradali samo lokalni Židovi nego i Židovi koji su onamo dopremani iz Njemacke, Austrije i Ceške. Dosad je u Centar Simona Wiesenthala pristigla dokumentacija o 294 moguca pocinitelja ratnih zlocina iz raznih zemalja.

URL: http://www.mail-archive.com/[email protected]/msg23121.html