Moderator:
Mirjana RAKELA – Enis ZEBIC
U HRVATSKOJ SE SUTRA POCINJE PROVODITI AKCIJA "POSLJEDNJA ŠANSA" U
ORGANIZACIJI CENTRA SIMONA WIESENTHALA I ZAKLADE TARGUM SHLISHI,
KOJOM SE NUDI NAGRADA OD 10.000 DOLARA ZA INFORMACIJE KOJE
BI DOVELE DO KAZNENOG PROGONA I SUDSKE PRESUDE OSOBAMA KOJE
SU POCINILE NACISTICKE ZLOCINE TIJEKOM II SVJETSKOG RATA.
U CENTRU SIMON WIESENTHAL PODSIJECAJU DA JE HOLOKAUST IZVRŠEN
I U HRVATSKOJ, TE DA NITKO NE MOZE PROMIJENITI POVIJEST.
DIREKTOR CENTRA SIMON WIESENTHAL U JERUZALEMU EFRAIM ZUROFF
O TOME GOVORI ZA NAŠ RADIO DA LI POSTOJI NEKI POSEBAN
RAZLOG DA SE AKCIJA POCINJE PROVODITI 30. LIPNJA
ZUROFF:
Nema nekog odredjenog razloga, osim onog tehnicke prirode
zašto akcija pocinje 30. lipnja. Cilj akcije "Posljednja šansa" je
doci do informacija koji se ticu ratnih zlocinaca kako bi
oni još mogli biti izvedeni pred lice pravde. Projekt
se provodi u nekoliko evropskih zemalja. Zapoceo je prije
dvije godine u baltickim zemljama, prije deset mjeseci pokrenut
je u Poljskoj, Rumunjskoj i Austriji. Sada ce se akcija zapoceti
voditi u Hrvatskoj, u Madjarskoj je pocetak akcije planiran
za 13. iducega mjeseca, u Argentini ce biti u kolovozu, u
rujnu ce otpoceti u Njemackoj, dok je kraj studenog ili pocetak
prosinca rezerviran za pocetak akcije u Ukrajini.
RFE:
Kako vidite Hrvatsku danas, koliko su gradjani Hrvatske rašcistili
s ustaškim dijelom prošlosti?
ZUROFF:
Na to pitanje nije lako odgovoriti. Iskreno receno Hrvatska
je ucinila napredak. Važan korak bilo je sudjenju Dinku Šakicu,
zapovjedniku konc logora Jasenovac, ali kod obicnih gradjana
se još uvijek osjeca nostalgija prema ustašama,
i to je jedan od razloga zbog kojih se operacija "Posljednja šansa" pokrece
i u Hrvatskoj.
RFE:
Po vašem saznanju, koliko su ksenofobija i rasizam prisutni
u drugim zemljama zapadnog Balkana ?
ZUROFF:
Mislim da ti elementi postoji i u to nema sumnje. Ali svaka
zemlja je posebna prica i posebna tema. Primjerice, prije
nekoliko dana, jedan clan lokalnog parlamenta u blizini Dubrovnika
je rekao da bi prodaja imovine Židovima bila i gora
nego prodaja nekretnina Srbima. To je primjer antisemitizma
i etnicke mržnje koja egzistira na Balkanu. Nažalost,
to je trajan problem, a ne nešto što bi bilo novo
na Balkanu.
* * * * *
U ZEMLJAMA NASTALIM NAKON RASPADA BIVŠE SOCIJALISTICKE
JUGOSLAVIJE NIJE PREOSTALO MNOGO NEKAŽNJENIH RATNIH
ZLOCINACA IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA. IPAK, AKCIJU "POSLJEDNJA ŠANSA" CENTRA
SIMON WIESENTAHAL TREBA PODRŽATI - DA SE PODSJETI DA
NIJEDAN ZLOCIN NE MOŽE OSTATI NEKAŽNJEN, I DA SE
IZNOVA PODSJETI NA IDEOLOGIJE KOJE SU JOŠ U NEKOJ MJERI
PRISUTNE, A BILE SU U TEMELJU ZLOCINA POCINJENIH U DRUGOM
SVJETSKOM RATU
RFE
Akciju ''Posljednja šansa'' Centra Simon Wiesentahal
u Savezu antifašistickih boraca i antifašista Hrvatske
ocjenjuju vrlo pozitivno, kaže predsjednik Saveza Ivan
Fumic.
FUMIC
Akcija je bitna kako bi se osudili i preostali ratni zlocinci
koji su na razlicite nacine izbjegli ruku pravde. Što
se tice Hrvatske, to se posebno odnosi na pitanje krivicnog
progona osumnjicenih za ratne zlocine: Rojnica, Eterovic
i Nada Šakic Esperanca, za koje nije bilo politicke
volje hrvatskih vlasti da se procesuiraju. Ne mogu tvrditi
da li jesu ili ne pocinili ratne zlocine, ali ono cime raspolaže
Centar Wiesentahal upucuje na mogucu sumnju da su pocinili
ratne zlocine. Da li još takvih osoba ima u Južnoj
Americi, ne znam. Znam da smo što se tice prostora bivše
Jugoslavije sve te osobe koje su bile osumnjicene za ratne
zlocine procesuirali. Na žalost, neki su izbjegli pravdi,
kao što je cetnicki vojvoda pop Ðujic pa i Simo
Dubajic, bez obzira što nije bio na strani nacista,
pocinio je zlocin nakon Blajburga nad zarobljenim vojnicima
bivše NDH. Sve te ljude je dobro procesuirati radi sadašnjosti
i buducnosti. Svijet mora jednom zauvijek shvatiti da se
zlocini ne mogu ciniti nekažnjeno.
RFE
Partner Centra Simon Wiesentahal u zemljama nastalim nakon
raspada bivše Jugoslavije bit ce Gradanski odbor za
ljudska prava iz Zagreba. Njegov predsjednik Zoran Pusic
svjestan je toga da su jugoslavenske socijalisticke vlasti
ucinile mnogo na progonu ratnih zlocinaca iz Drugog svjetskog
rata.
PUSIC
Glavni razlog da smo se toga prihvatili nije to da vjerujemo
da ce se dogoditi neka spektakularna uhicenja. Svjesni smo
da je vecina tih ljudi ili pomrla, ili pohvatana, ili nisu
dostupni hrvatskom pravosudu. Mislim da je potrebno, ne samo
u cijeloj regiji, vec i u cijeloj Evropi podsjecati na ideologije
i ideje koje su dovele do zlocina. Te ideje, malo promijenjene,
prisutne su i danas, a to posebno u tranzicijskim zemljama.
RFE
Predsjednik SAB-a Ivan Fumic duboko je svjestan problema,
ali ocjenjuje kako je to u hrvatskom društvu ipak margina.
FUMIC
Govor mržnje bio je potenciran ratom, ali ipak u Hrvatskoj
nije dobio veliki odaziv, svelo se na grupe ili grupice desnicara.
U nekim stvarima oponašanje ustaštva je zapravo
folklor odredenih skupina, pomodarstvao, a da ljudi ni ne
shvacaju što oponašaju. Kada bi oni koji oblace
ustaške uniforme, ili pjevaju pjesme kojima se velica
klanje u Jasenovcu i Staroj Gradiški znali istinu, predpostavljam
da ogromna vecina njih ne bi prihvatila niti simboliku, niti
bi oponašali jedan takav propali zlocinacki režim.
www.danas.org |
