Alen Budaj, osoba koja je razotkrila zločine Milivoja Ašnera, dobiva poziv Općinskog suda u Zagrebu, u kojem stoji da ga zbog klevete nekadašnjeg ustaškog šefa policije u Požegi, ne tuži Milivoj Ašner, već Općinsko državno odvjetništvo. Nakon zahtjeva za očitovanjem, Budaju stiže objašnjene kako je riječ o "slučajnoj pogrešci" zbog koje je zapisničarka, odgovorna za pogrešku, najavila otkaz

Alen Budaj, direktor Margelovog instituta - organizacije koja radi na praćenju svakog oblika pojave antisemitizma i svih drugih oblika rasne i vjerske netrpeljivosti - morat će se, u svojstvu okrivljenika, 2. listopada ove godine pojaviti na Općinskom sudu u Zagrebu. Status okrivljenika Budaj je stekao zahvaljujući privatnoj tužbi Milivoja Ašnera, zahvaljujući abecedi, prvom na listi tjeralica hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova.

Ašner je tužio Budaja za klevetu nakon njegova intervjua u tjedniku Globus 2004. godine u kojem je Budaj temeljito razotkrio Ašnerove ratne zločine počinjene protiv Židova i Srba, što je kasnije bila i podloga da Županijsko državno odvjetništvo u Požegi, u svibnju 1995., započne istražni postupak i za Ašnera zatraži pritvor. No, kako se nekadašnji ustaški šef policije u Požegi danas krije u Klagenfurtu u Austriji, za njim je požeško Državno odvjetništvo raspisalo tjeralicu.

Nalog za tjeralicom izdao je Županijski sud u Požegi, temeljem optužnice da je Ašner "tijekom 1941. do 1942. godine u Požegi počinio kazneno djelo 'Ratni zločin protiv civilnog stanovništva'". Najvažnije dokaze koji svjedoče o Ašnerovim zločinima, a koji su potom na akciju pokrenuli hrvatsko pravosuđe, prikupio je, pak, Alen Budaj i o tome javno progovorio u Globusu što je kod Ašnera, međutim, izazvalo osjećaj kaljanja njegova ugleda i časti, pa je zbog klevete zatražio kazneni progon Budaja.

Uzbudljiva pravosudna priča

Kako se Ašneru, ipak, iz razumljivih razloga ne dolazi u Hrvatsku, on je opunomoćio požeškog odvjetnika Karla Lončara da ga zastupa u tom sporu. Općinski sud u Zagrebu, kako i doliči uređenoj pravnoj državi, brzo je reagirao pa je glavna rasprava zakazana koncem svibnja 2006., a onda ponovo u lipnju ove godine. I tada počinje niz zanimljivosti; još jedna uzbudljiva priča o hrvatskom pravosuđu.

U pozivu koji je Budaj primio za glavnu raspravu, zakazanu za 6. lipnja ove godine, a koji je potpisala sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Rahela Sakač, stajalo je da je tužitelj Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, a ne privatni tužitelj Milivoj Ašner. Kako se kazneno djelo klevete ne progoni po službenoj dužnosti, već isključivo temeljem privatne tužbe, Budaj je ostao zbunjen, pa se pismom obratio glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, zatraživši objašnjenje zašto se hrvatska država, umjesto Ašnera, upustila u njegov progon.

Revoltirani Budaj tada je Bajiću napisao i sljedeće: "Ovo je samo još jedan od dokaza u nizu, no najeklatantniji do sada, da pod krinkom privatne tužbe što ju je na Općinskom sudu u Zagrebu protiv mene pokrenuo Milivoj Ašner zbog klevete, hrvatskog građanina Alena Budaja zapravo želi kazniti hrvatska država, kako bi mu se parapravnim instrumentarijem osvetila zbog razotkrivanja i prijavljivanja ustaškog ratnog zločinca iz razdoblja holokausta u Hrvatskoj."

Ubrzo, Budaju je stigao odgovor s potpisom zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dragana Novosela, koji kaže da Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu nije preuzelo spomenuti kazneni postupak i Budajev progon. "Međutim, nakon uvida u predmetni spis Općinskog suda u Zagrebu broj XXIII-K251/04 utvrdili smo da je u pozivu doista pogrešno naznačeno da je tužitelj u tom predmetu Općinsko državno odvjetništvo (ODO) u Zagrebu, a ne privatni tužitelj Milivoj Ašner, sada zastupan po Karlu Lončaru, odvjetniku iz Požege", piše u pismu zamjenika glavnog državnog odvjetnika, upućenog 15. svibnja ove godine Alenu Budaju.

" Pogreška u sadržaju"

Novosel dalje objašnjava kako se "kazneno djelo klevete, iz članka 200. stavak 2 Kaznenog zakona isključivo progoni po privatnoj tužbi, pa Državno odvjetništvo nema ovlasti pokretanja takvog postupka", te dodaje da upravo zbog toga ono ne može snositi nikakvu odgovornost što je na pozivu Budaju stajalo da ga umjesto Ašnera progoni hrvatska država.

Feral, koji je tada pisao o tom zanimljivom slučaju, obratio se sutkinji Općinskog suda u Zagrebu Raheli Sakač, potpisnici spornog sudskog poziva Budaju. Ona je rekla da se naprosto radi o pogrešci oko koje se podigla nepotrebna halabuka. Krivac za tu pogrešku, dakako, bila je daktilografkinja koja je umjesto tužitelja Milivoja Ašnera, napisala Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, pojasnila je sutkinja Sakač i dodala da se sve dogodilo vjerojatno zbog toga što je daktilografkinji, iz nekog drugog poziva, u kompjutoru, u rubrici tužitelj, ostalo ODO (Općinsko državno odvjetništvo), a ona, daktilografkinja, zaboravila je to zamijeniti imenom Milivoja Ašnera.

" Ja ne mogu kontrolirati njihove pogreške, ali ako vam kažem da se stranke žale kako su dobile obavijest da neki slučaj zastarijeva 1911. godine, onda sam vam sve rekla", kazala je za Feral sutkinja Sakač.

Do tada bi možda sve još bilo i prihvatljivo. Dogodila se pogreška daktilografkinje koja je sistemom copy-paste naprosto previdjela da je na pozivu Budaju - kojim ga hrvatska država izvodi pred sud kako bi utvrdila je li Milivoj Ašner, nekadašnji ustaški šef policije u Požegi, doista oklevetan Budajevim dokazima o Ašnerovim zločinima (zbog čega ta ista država od Austrije traži Ašnerovo izručenje) – umjesto privatnog tužitelja Milivoja Ašnera, napisala da je tužitelj Općinsko državno odvjetništvo. Takve su greške, mada neugodne, posve moguće, a da se doista radilo o pogrešci, Budaju je pismom objasnio i Dragan Novosel, zamjenik Mladena Bajića.

No, devet dana nakon Novoselovog pisma Budaju, 24. svibnja ove godine, oglasila se, po ovlaštenju predsjednika suda, predsjednica Kaznenog odjela Općinskog suda u Zagrebu, sutkinja Sanja Mazalin. Ona piše Budaju da je "došlo do pogreške u sadržaju poziva na glavnu raspravu na način da je umjesto privatnog tužitelja Milivoja Ašnera pogrešno navedeno da je tužitelj Općinsko državno odvjetništvo".

Ponavljanje "slučajne greške"

A onda, u cijeloj ovoj neobičnoj priči, počinje djelovati pravna držana. "Do pogreške je došlo", nastavlja po ovlaštenju predsjednika Općinskog suda u Zagrebu, predsjednica Kaznenog odjela Sanja Mazalin, "od strane zapisničara, riječ je o slučajnoj pogrešci, a sama zapisničarka je inače najavila davanje otkaza". Dakle, zbog slučajne pogreške, daktilografkinja Općinskog suda u Zagrebu, čije nam ime nije poznato, najavila je otkaz! Vjerojatno ne svojom voljom, već joj je netko nadređeni preporučio da je bolje da sama ode nego da dobije izvanredni otkaz.

I tu bi priča stala i svi bi bili sretni i zadovoljni. Pogreška je učinjena, krivac je nađen i drastično kažnjen – otkazom s radnog mjesta. Čudno je samo da nije jednako oštro kažnjen i dostavljač Općinskog suda u Zagrebu koji je Budaju uručio poziv sa spomenutom "slučajnom pogreškom".

Međutim, tu priči nipošto nije kraj. Alan Budaj, direktor Margelovog instituta - organizacije koja radi na praćenju svakog oblika pojave antisemitizma i svih drugih oblika rasne i vjerske netrpeljivosti - morat će se, kao što smo na početku rekli, u svojstvu okrivljenika, 2. listopada ove godine pojaviti na Općinskom sudu u Zagrebu. Poziv mu je iz te pravosudne ustanove uredno odaslan 4. rujna ove godine. Radi se o istom predmetu, XXIII-K251/04, zbog kaznenog djela iz članka 200/2 KZ-a. Poziv je, kao i onaj prethodni, potpisala ista sutkinja, Rahela Sakač. Ne bi tu, dakako, bilo ničeg neobičnog da na pozivu ponovno ne piše kako je tužitelj - Općinsko državno odvjetništvo!

Tko će sada, zbog još jedne "slučajne greške", najaviti davanje otkaza nije poznato. Ili greške možda uopće ni nema pa stoji ona tvrdnja Alena Budaja, napisana u pismu glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, da "hrvatskog građanina Alena Budaja zapravo želi kazniti hrvatska država, kako bi mu se parapravnim instrumentarijem osvetila zbog razotkrivanja i prijavljivanja ustaškog ratnog zločinca iz razdoblja holokausta u Hrvatskoj".

feral.mediaturtle.com